Šta je parodontologija?
Parodontologija je grana stomatologije koja se bavi dijagnostikom i liječenjem parodontalnih bolesti i bolesti desni.
Šta su parodontalne bolesti?
Parodontalne bolesti (parodontoza) su grupe stanja koje zahvataju desni (gingivu) i uništavaju potporna tkiva zuba (alveolarnu kost, cement i parodontalni ligament), a grubo se dijele na gingivitis (upala gingive) i parodontitis (upala) parodoncijuma.
Koji su glavni uzroci parodontitisa?
Glavni uzročnici i parodontalne bolesti i karijesa su bakterije koje se nalaze u zubnom plaku. Činjenica je da našu usnu šupljinu naseljava više od 350 vrsta bakterija, od kojih je poznato da 20 vrsta izazivaju parodontopatiju ili parodontozu.
Šta je zubni kamenac i kako nastaje?
Zubni kamenac je mineralizovana tvrda naslaga na površini zuba. Nastaje u roku od otprilike 7 dana na površini zuba ako se sa nje ne ukloni nakupljeni plak. Naime, plak je kiseo, tijelo pokušava neutralisati njegovu kiselost taloženjem minerala iz pljuvačke u plak. Plak se postepeno kalcifikuje, odnosno pretvara u kamen.
Kamenac predstavlja sekundarni etiološki faktor koji doprinosi nastanku parodontalne bolesti. Sam po sebi ne dovodi do upale, ali zbog svoje poroznosti i hrapavosti služi kao bakterijska niša velike površine, zbog toga je njegovo profesionalno uklanjanje izuzetno važno u zaštiti od razvoja parodontalnih bolesti.
Koji su faktori rizika za nastanak parodontitisa?
Glavni faktor rizika za nastanak parodontitisa je pušenje. Štetno djelovanje sastojaka duvanskog dima najprije pogađa sluznicu usne šupljine. Bitno je naglasiti da nikotin, između ostalog, uzrokuje i sužavanje krvnih kapilara, pa se prvi simptomi parodontalne bolesti teže uočavaju kod pušača, naime nema krvarenja pri pranju, pa kod pušača bolest napreduje. bez spoljašnjih znakova, dok u dubljim tkivima dolazi do gubitka koštane mase i pušači dolaze u ordinaciju kada je bolest već toliko uznapredovala da su zubi labavi ili ispadaju.
Drugu grupu faktora rizika, koji se nazivaju i indikatori rizika, čine: osteopenija, osteoporoza, stres, nutritivni faktori (nedostatak kalcijuma i vitamina C, ishrana sa niskim sadržajem proteina), lijekovi i genetski faktori. Jasno je da osobe koje imaju jedan ili više faktora rizika i/ili indikatora moraju posebno voditi računa o tome da im oralna higijena bude besprijekorna.
Zašto su parodontalne bolesti opasne po zdravlje cijelog organizma?
Veliki broj mikroorganizama prisutnih u ustima pacijenata sa parodontitisom veoma je štetan za cjelokupno zdravlje organizma. Dugo vremena se prisustvo parodontalne bolesti smatralo faktorom za nastanak određenih sistemskih bolesti. Parodontitis može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, dijabetesa, respiratornih bolesti i prijevremenog rođenja djece male porođajne težine.
Kako spriječiti razvoj parodontalnih bolesti?
S obzirom da je parodontitis prvenstveno posljedica neadekvatne higijene zuba, odnosno usne šupljine, najvažnija stvar u borbi protiv njega je redovna i pravilna oralna higijena. To je najpristupačnije, najefikasnije i najjeftinije sredstvo za postizanje zdravlja usne duplje. Dakle, sam pacijent može pravilnom higijenom spriječiti razvoj parodontalnih bolesti.
Kako biste sačuvali zdrave zube i desni, perite zube nakon svakog obroka dva ili tri puta dnevno. Također je potrebno koristiti konac za zube i/ili interdentalnu četkicu za uklanjanje plaka i ostataka hrane između zuba. Većina pasta za zube sadrži fluor i antibakterijska sredstva, a osim što sprječavaju karijes, djeluju i na bakterije koje su odgovorne za nastanak parodontalnih bolesti. Četkica za zube se treba menjati svakih 1-3 meseca. Danas se preporučuje upotreba mekih četkica s velikim brojem jednako dugih sintetičkih vlakana. Izbor paste za zube nije toliko bitan, najvažnija je ispravna tehnika četkanja. Pastu za zube je bolje nanijeti na suvu četkicu. U usnoj šupljini ima dovoljno tečnosti da stvori pjenu i četkica ne omekša prije pranja. Zubi i desni se peru kružnim pokretima, a četkica treba da bude pod uglom od 45 stepeni u odnosu na površinu zuba. Prilikom četkanja, pokušajte da dohvatite prostor između zubnog vrata i desni (koliko je moguće – nemojte previše forsirati). Kvadrant po kvadrant i četkaju se sve vidljive površine zuba: grizna površina, bukalna strana zuba i lingvalna ili palatinalna strana. Površine između zuba koje se dodiruju treba dodatno očistiti koncem za zube i/ili interdentalnom četkicom.
Važno je da perete zube na ispravan način jer nepravilna tehnika pranja (najčešće greške pri pranju zuba) neće samo spriječiti a razvoj parodontalnih bolesti već može dovesti do dodatnog oštećenja tvrdih i mekih tkiva usne šupljine.
Prevencija parodontalnih bolesti, pored adekvatne oralne higijene, uključuje i redovne odlaske kod stomatologa i profesionalno čišćenje zubnog kamenca. Redovne posjete stomatologu svakih šest mjeseci omogući će uočavanje eventualnih oralnih problema u početnim fazama, olakšati terapiju i spriječiti nastanak većih oštećenja. Redovne kontrole su veoma važne i za pacijente kod kojih je dijagnostikovan parodontitis jer je to bolest koja se ciklički aktivira i bez dobre saradnje pacijenta i stomatologa nema dugoročnih rezultata.
Čišćenje kamenca
Zašto je važno redovno čišćenje kamenca?
Čišćenje zubnog kamenca svakih 3-6 mjeseci pomaže u održavanju oralnog zdravlja. Osim što smiruje upalu desni i njihovo krvarenje, čišćenje zubnog kamenca pomaže i u uklanjanju neugodnog zadaha, kao i u uklanjanju pigmentnih mrlja sa zuba koje nastaju kao posljedica pušenja, ispijanja kafe i čaja. Nakon čišćenja, zubi se poliraju, što Vaš osmijeh čini ljepšim.
Kako očistiti kamenac?
Zubni kamenac se uklanja u ordinaciji, najčešće ultrazvučnim instrumentima koji osiguravaju bezbolno uklanjanje kamenca bez opasnosti od oštećenja zubne površine na kojoj se nalaze plak i kamenac.
Šta je pjeskarenje zuba?
Peskarenje zuba je potpuno bezbolna metoda profesionalnog čišćenja zubnih površina od zubnih naslaga (plak, pigmentacija, kariogene bakterije) mlazom vode i praha pod visokim pritiskom.