Šta je dječja stomatologija (pedodoncija)?
Pedodoncija ili dječja stomatologija predstavlja dio stomatologije koji se bavi liječenjem dječjih zuba od rođenja do kraja adolescencije. Osnovni cilj dječje stomatologije je prevencija karijesa na mliječnim i prvim stalnim zubima.
Kada je najbolje vrijeme za prvu posjetu stomatologu?
Prema svjetskim asocijacijama, najbolje vrijeme za prvu posjetu doktoru stomatologije je oko prve godine djetetovog života, najkasnije do treće godine. Ova prva posjeta našoj ordinaciji je uvijek rezervisana za adaptaciju i upoznavanje. Važno je i kako bi se roditelji dodatno edukovali o važnosti mliječnih zuba i prevenciji ranog razvoja karijesa, o važnosti oralne higijene, važnosti pravilne ishrane i zdravih životnih navika od najranijeg uzrasta djeteta. Preglede je poželjno ponavljati svakih 6 mjeseci. kako bi se steklo povjerenje djeteta, dijete postepeno upoznaje osoblje, ordinaciju, instrumente i zube uopšteno, te na taj način razvija pozitivan stav i osjećaj sigurnosti. Ovi prvi pregledi su izuzetno važni kako bi se na vrijeme otkrio mogući razvoj karijesa, prisustvo neželjenih navika i ortodontskih anomalija. Zubi najmlađih pacijenata premazuju se tečnošću, gelom ili lakom koji sadrži fluor (fluorizacija). Ova preventivna mjera je potpuno bezbolna za dijete, dok fluor štiti zube od karijesa i čini gleđ otpornijom.
Kako se održava adekvatna oralna higijena kod djece?
Oralno zdravlje djece počinje pravilnim navikama održavanja oralne higijene, koje djeca moraju usvojiti u najranijoj dobi i na taj način preventivno djelovati na nastanak karijesa na mliječnim, a kasnije i stalnim zubima. Djeca treba da peru zube najmanje 2 puta dnevno (dok ne postanu dovoljno odrasli da sami održavaju higijenu, roditelji to trebaju činiti). Četkica treba biti prilagođena djetetu, mala i mekana. U početku, tokom nicanja, zubi se mogu prati samo vodom, a kada dijete nauči da ispljune sadržaj iz usta, možete početi koristiti pastu za zube.
Takođe, nakon pranja zuba uveče, dete ne treba ništa da jede i pije. Ovo se posebno odnosi na konzumiranje slatkih voćnih napitaka iz flašice. Ova navika može uzrokovati karijes bočice – karijes koji zahvata prednje mliječne zube i potpuno ih uništava do nivoa desni. Preporučujemo da svoju djecu ne navikavate na slatke napitke tokom dana, već da piju vodu kako bi utažili žeđ. Jednostavna pravila i navike koje djeca usvajaju u najranijoj dobi izuzetno su važna za cijeli život. To su adekvatna oralna higijena, zdrava ishrana i redovne posjete stomatologu. U dobi od 4 do 5 godina dijete je već dovoljno veliko da pere zube dva puta dnevno uz nadzor i pomoć roditelja.
Kada počinju da izbijaju mliječni zubi i koliko ih ima ukupno?
Mliječni zubi počinju nicati oko šestog mjeseca života, a do treće godine u ustima će biti svih 20 mliječnih zuba.
Zašto su mlečni zubi važni?
Mliječni zubi su važni jer omogućavaju adekvatnu funkciju žvakanja djeteta, učestvuju u razvoju njegovih vilica, zagriza i govora. Ali oni su važni i jer čuvaju mjesto za stalne zube nasljednike i omogućavaju njihovu pravilnu orijentaciju tokom njihovog rasta. U slučaju prijevremenog gubitka mliječnih zuba uslijed širenja neliječenog karijesa ili traume, trajni nasljednici ne mogu niknuti u pravilnom položaju i nastaju razne ortodontske anomalije. Stalni zubi tokom njihovog nicanja resorbuju korijene mliječnih prethodnika, pri čemu se oni sami rasklimaju i ispadaju, a u slučajevima kada je ispadanje otežano potrebno ih je vaditi u ordinaciji.
Kako nastaje karijes u ustima djeteta?
Usna šupljina djeteta je odmah po rođenju slobodna od bakterija, ali u nekoj fazi života bakterije se u njoj neizbježno nastanjuju i tu se održavaju cijeli život. Kariogene bakterije mogu ući u usta djeteta tokom boravka u vrtiću tokom interakcije sa drugom djecom, a u slučaju karijesa u ranom djetinjstvu najčešće se radi o prenosu sa majke na dijete. Do prenosa dolazi indirektno, unošenjem pljuvačke majke u djetetova usta, što se dešava prilikom pripreme obroka ili hranjenja djeteta. Majka koristi isti pribor za jelo (npr. da bi probala pripremljeno jelo) kojim se dijete hrani i na taj način bakterije iz majčinih usta dospiju u djetetova. Osim kontaminacije djetetovih usta kariogenim bakterijama, razvoju karijesa u ranom djetinjstvu pogoduje i prehrana bogata ugljenim hidratima i nedovoljna oralna higijena.
Šta je karijes bočice?
Karijes iz flašice je posebno agresivan karijes u ranom djetinjstvu. Razvija se kod male djece do tri godine uz lošu higijenu i čestu konzumaciju slatkih voćnih napitaka u flašama, uveče prije spavanja ili tokom dana. Po pravilu je zahvaćeno više zuba odjednom, a često su zahvaćeni svi gornji sjekutići istovremeno. Ubrzo se karijes pojavljuje i na mliječnim kutnjacima. Ako se liječenje ne započne na vrijeme, rani dječji karijes za vrlo kratko vrijeme uništava cijele krune gornjih mliječnih sjekutića, koji izgledaju kao da su “odsječeni” u nivou desni. U tako uznapredovalom stadijumu bolesti potrebno je hitno liječenje, ponekad uz primjenu sedacije ili opšte anestezije. Za razliku od toga, pravovremenim prepoznavanjem i liječenjem karijesa u ranom djetinjstvu i primjenom preventivnih mjera moguće je spriječiti uništavanje mliječnih zuba, a dijete poštedjeti bolova i stresnog liječenja zuba.
Koje su posljedice karijesa boce?
Posljedice karijesa boce vezane su za:
Ishrana – Uništeni mlečni zubi onemogućavaju razgradnju hrane, što otežava varenje i može usporiti rast deteta.
Govor – Zbog gubitka prednjih zuba, govor djeteta može biti nejasan jer dolazi do poremećaja u izgovoru slova R, S, V, Z.
Bol – zubi uništeni karijesom uzrokuju bol, oticanje, krvarenje i loš zadah, a infekcija može oštetiti i zametke stalnih zuba.
Nepravilno postavljanje trajnih zuba može biti uzrokovano preranim gubitkom mliječnih zuba koji čuvaju prostor za stalne nasljednike.
Guranjem jezika u prazan prostor može doći do pomjeranja zuba iz zubnog niza.
Psihološke promjene – Dijete se osjeća loše zbog narušene estetike, odnosno izgleda, što može uzrokovati povlačenje i nesigurnost kod djeteta.
Kako se može spriječiti karijes boce?
Rani dječji karijes, odnosno karijes flašice, može se efikasno spriječiti pridržavanjem nekoliko upustava za prevenciju:
Potrebno je izbjegavati hranjenje djeteta priborom za jelo koje su ranije koristile druge osobe. Posebno je važno da majka dok hrani dijete ne proba hranu istim priborom kojim hrani dijete. Ovo je najčešći put prijenosa bakterija odgovornih za razvoj karijesa u ranom djetinjstvu.
Dječja hrana je obično bogata jednostavnim ugljinohidratima (šećerima), koji pogoduju nastanku karijesa. Unos šećera se ne može spriječiti, ali se mora kontrolisati. Najvažnije je da se djetetu nakon poslednjeg obroka pre spavanja dobro operu zubi i da se djetetu tokom noći ne daju zaslađena pića. Najveća i najčešća greška koju roditelji prave je uspavljivanje djeteta zaslađenim pićima ili davanje slatkih pića tokom noći. Naime, tokom sna lučenje pljuvačke je značajno smanjeno, a izostaju pokreti usana i obraza koji osiguravaju samočišćenje zubnih površina. Zbog toga se šećeri dugo zadržavaju na površini zuba i pogoduju razmnožavanju kariogenih bakterija. Da bi se to sprečilo, zube treba dobro očistiti četkicom za zube pre spavanja (kod veoma male dece za čišćenje dečijih zuba može se koristiti komad vlažne gaze ili posebna maramica), a tokom noći djetetu se daje samo voda. Ako dijete ipak konzumira hranu ili pije zaslađene napitke tokom noći, potrebno je ponovo temeljno oprati zube prije spavanja.
Upotreba zubnih pasta sa fluoridima i profesionalno fluorisanje jača zubnu gleđ mliječnih zuba i smanjuje osjetljivost na djelovanje bakterijskih kiselina. Zbog toga je važno redovno posjećivati stomatologa (najmanje svakih 6 mjeseci, a po potrebi i češće) radi fluorizacije mliječnih zuba i edukacije roditelja o pravilnim mjerama oralne higijene. Redovni pregledi su važni i zbog ranog prepoznavanja karijesa u ranom djetinjstvu i pravovremenog početka liječenja.
Šta je mješovita denticija?
Mješoviti zubi podrazumijevaju prisustvo i mliječnih i stalnih zuba u ustima djeteta. Traje od šeste do dvanaeste godine života. U dobi od dvanaest godina, posljednji mliječni zubi (mliječni kutnjaci) zamjenjuju se njihovim stalnim nasljednicima. Nakon toga slijedi period trajne denticije. Potpuno razvijena trajna denticija ima 32 zuba.
Šta je zalivanje fisura?
Zalivanje fisura je preventivni stomatološki zahvat za zaštitu stalnih zuba od razvoja karijesa. Zbog specifične strukture zubne krune kod djece, njihovog specifičnog reljefa sa dubokim fisurama (usjeci sa uskim ulazom i širim dnom) i rupama, teško je efikasno provoditi oralnu higijenu. Posljedica toga je nakupljanje plaka u fisurama, što pogoduje nastanku karijesa. Više od 75% karijesa počinje u ovim dubokim fisurama. Incidencija karijesa u fisurama najveća je u prve 4 godine nakon nicanja trajnog zuba. Postupak punjenja ili plombiranja fisura je potpuno bezbolan. Pukotine na zubima se čiste (bez brušenja) i popunjavaju (plombiraju) estetskim kompozitnim materijalom u boji zuba. Tako duboka zubna fisura postaje plitka i dostupna za čišćenje. Zahvat se preporučuje uraditi odmah nakon nicanja krunice prvog trajnog kutnjaka (šestog, koji izbija oko 6. godine), kada prisustvo kariogenih bakterija u fisurama još nije izraženo. Drugi kutnjaci (sedmice oko 12. godine) i pretkutnjaci (četvrti i peti) takođe se mogu zaštititi plombiranjem, a mogu se i plombirati mliječni zubi. Apsolutno je potrebno provoditi temeljnu oralnu higijenu i redovno posjećivati doktora stomatologije.